Četvero djece koju je otac prije dva tjedna na Pagu bacio sa šest metara visokog balkona nakon izlaska iz bolnice nastavila su živjeti s majkom. Budući da majka nema stalna primanja, da su na Pagu bili podstanari u kući iz koje su uskoro trebali iseliti, da nemaju gdje živjeti te im je na raznim poljima potrebna stručna pomoć, bilo je nužno da se uključi sustav socijalne skrbi.

Međutim, sustav socijalne skrbi nema na raspolaganju nikakvu infrastrukturu za hitno zbrinjavanje obitelji s djecom u adekvatnom prostoru, a da ih ne razdvoji (da majku smjesti u ustanovu za odrasle, a djecu u ustanovu za djecu). Tražeći što je moguće bolje rješenje, odlučeno je da će u konkretnom slučaju majku s djecom smjestiti u – SOS Dječje selo, piše Jutarnji.hr.

SOS mame

Radi se o specifičnom pružatelju socijalne usluge koji zbrinjava isključivo djecu i mlade bez roditeljske skrbi. Djeca u Selu žive u obiteljskim kućama, a o njima 24 sata na dan brinu profesionalne SOS mame, koje žive s njima u kući, pripremaju hranu, čiste kuću i nastoje stvoriti život najbliži onom obiteljskom. Pritom imaju na raspolaganju svu stručnu pomoć, poput psihologa ili socijalnog radnika.

Biološki roditelji, koliko nam je poznato, nikad ranije nisu smještavani s djecom u SOS selu.

– SOS Dječje selo ne donosi odluku o smještaju, takve odluke uvijek donosi centar za socijalnu skrb. Stoga nismo ovlašteni davati nikakve izjave o smještaju, pa ni one načelne o tome smještavamo li i inače roditelje s djecom u SOS selo. Odgovore treba potražiti kod nadležnog Ministarstva demografije – rekla nam je Neža Šiptar, koordinatorica za odnose s javnošću SOS Dječjeg sela.

A nadležno Ministarstvo na naše pitanje postoji li uopće zakonski temelj za smještaj cijele obitelji u SOS Dječje selo te je li se išta slično dogodilo u proteklih 10-ak godina odgovara tek da je “SOS Dječje selo jedan od pružatelja usluga s kojima Ministarstvo ima sklopljen ugovor”. Ekstenzivno citiraju postojeći Zakon o socijalnoj skrbi koji faktički ne propisuje mogućnost privremenog ili dugotrajnog zajedničkog smještaja za roditelje s djecom (osim ako je dijete mlađe od godinu dana) te upozoravaju da određene mogućnosti imaju jedinice lokalne i regionalne uprave.

– U kriznim situacijama kada obitelj s maloljetnom djecom ostane bez svog doma i nije u mogućnosti sama osigurati smještaj, jedinice lokalne i područne samouprave dužne su im osigurati privremeni smještaj u socijalnom stanu ili na drugi način, kako bi se spriječilo odvajanje djece od odraslih članova obitelji – kažu u Ministarstvu. No, koliko lokalnih jedinica u stvarnosti ima na raspolaganju takvu mogućnost – prazan, useljiv stan za krizne situacije?

Ad hoc rješenje

Konkretna majka i djeca s Paga nesumnjivo će u SOS Dječjem selu dobiti svu potrebnu pomoć, kako materijalnu tako i psihološku, što je u njihovom slučaju najvažnije. No uloga Ministarstva nije nalaziti ad hoc rješenja rastežući zakon od slučaja do slučaja, već sustavno riješiti problem za svaku obitelj koja se nađe u kriznoj situaciji zbog koje nema gdje živjeti, a da se pritom ne radi o nasilju, zlostavljanju ni zanemarivanju.

– Upravo radi sustavne podrške obiteljima u riziku, kako bi se preveniralo izdvajanje djece i osnažili roditeljski kapaciteti, u novom Zakonu o socijalnoj skrbi planira se širenje usluga za obitelj – najavljuju u Ministarstvu.

Novi Zakon o socijalnoj skrbi trebao bi biti donesen krajem godine. Ovaj postojeći pak propisuje da pravo na privremeni smještaj u kriznim situacijama, kakva je sigurno bila i ona na Pagu, imaju trudnice ili roditelj s djetetom do godine dana starosti, zatim djeca i odrasle osobe – žrtve obiteljskog nasilja te odrasle osobe kojima je ugrožen život, zdravlje i sigurnost uslijed bolesti, nemoći, ovisnosti ili socijalne isključenosti.

Takav smještaj može trajati do šest mjeseci, a iznimno do godine dana za trudnicu ili roditelja s djetetom do godine dana života djeteta, koji nema stan, odnosno nema osigurano stanovanje ili zbog poremećenih odnosa u obitelji ne može ostati s djetetom u obitelji te djetetu i odrasloj osobi – žrtvama obiteljskog nasilja.

Udomitelji za roditelje

– Usluge smještaja pružaju dom socijalne skrbi, centar za pružanje usluga u zajednici te drugi pružatelji usluga koji ima sklopljen ugovor s Ministarstvom te udomiteljska obitelj – objašnjavaju u Ministarstvu.

U udomiteljskoj obitelji mogu se, nastavljaju, smjestiti majka s djetetom do godine dana ili korisnici privremenog smještaja u kriznim situacijama. No, ističu, takav je smještaj rijedak: trenutno je u tri udomiteljske obitelji smješten roditelj s djecom, piše Jutarnji.hr.

MIH sirana Kolan je uspješno, skupa sa svim svojim kooperantima, prošla sve faze procesa kontrole i certifikacije Paškoga sira, te je bez ikakvih nesukladnosti ispunila sve uvjete navedene od strane Udruge proizvođača Paškoga sira u specifikaciji proizvoda.

Sukladno tome, jučer je upravo Paški sir MIH sirane Kolan dobio prvi certifikat za Paški sir (ZOI), izdan od strane Biotechnicona. Biotehnicon je, naime, akreditiran za aktivnosti certifikacije proizvoda prema međunarodnoj normi HRN EN ISO/IEC 17065, koja se odnosi na rad certifikacijskih tijela za proizvode kod Hrvatske akreditacijske agencije.

Ovo je povijesni trenutak za otok Pag u kojem je Paški sir konačno dobio ono što zaslužuje. Zaštićen je od strane Ministarstva poljoprivrede RH, što je najveća razina zaštite izvornosti proizvoda koja postoji u Republici Hrvatskoj, izvršena prema svim standardima EU, a sljedeći cilj je upravo zaštita na razini Europe. Paški sir je od danas u samoj eliti sireva, ne samo na europskoj, već i na svjetskoj razini.

Ova oznaka daje poseban značaj kontroli proizvodnje Paškoga sira. Obilježja ovakvog jednog certificiranog proizvoda su jasno definirane sirovine, detaljan opis gotovog proizvoda, striktno geografsko područje proizvodnje, dokaz o porijeklu Paškoga sira, kakvoća i ostale strogo definirane karakteristike proizvoda.

Svi članovi Udruge, firme i obiteljska poljoprivredna gospodarstva sudjeluju u ovom procesu i podržavaju ga. Njihov zajednički interes je upravo zaštita Paškoga sira za dobrobit svih stanovnika otoka Paga, stoga maksimalno surađuju i rade na tome da se ovaj proces za svakog od članova Udruge pozitivno privede kraju.

“Garancija kvalitete naših sireva je nasljeđe obitelji Pernjak, i obveza spram naših predaka. Ovim korakom omogućit ćemo svim sljedećim naraštajima da iz koljena na koljeno, kao što je to oduvijek i bilo, prenesu tradicionalnu recepturu, sastojke i način proizvodnje Paškoga sira. Možemo slobodno reći, da je to jedan proizvod koji se odupire vremenu, te se nadam da će ovaj naš prvi, povijesni, cerftifikat za Paški sir (ZOI) omogućiti da Paški sir ostane upravo ovo što je sada – kralj sireva, barem još 500 godina!”- izjavljuje Šime Pernjak, koji je zajedno sa bratom Marinom i ocem Dubravkom vlasnik MIH sirane Kolan.

Od 2012. godine Eurojackpot je osvojen 53 puta – 25 puta u Njemačkoj, 13 puta u Finskoj, 5 puta u Danskoj, po dva puta u Sloveniji i Norveškoj te po jednom u Španjolskoj, Nizozemskoj, Mađarskoj, Italiji, Češkoj i Hrvatskoj. Igrač s Paga je u petak bio blizu iznosu od čak 140 milijuna kuna, ali nedostajao mu je jedan broj…

Jedina osvajačica glavnog zgoditka Eurojackpota u Hrvatskoj je Zagrepčanka, koja je u igri na sreću osvojila nevjerojatnih 131 milijun kuna. Bilo je to 2014., a svoje brojeve izabrala je naslijepo. Čak, isprva nije namjeravala igrati EuroJackpot, nego običnu ‘sedmicu’.

Kad je platila porez, zaradila je ukupno 105 milijuna kuna, pišu 24sata.

– Htjela sam na teletekstu pogledati kakvo će vrijeme biti sutra. Na prvoj strani pisalo je da je EuroJackpot otišao u Hrvatsku. Okrenula sam vidjeti koji su brojevi izvučeni, svoje nisam znala napamet, ali su mi nekako bili poznati. Osam, 18, 22 – i pomislim – imam bar tri, bar nešto. Na internetu sam vidjela da je listić dobitni te da su svi brojevi zelene boje… a onda vidim 105 milijuna – rekla je tada dobitnica i dodala kako je listić provjeravala nekoliko puta jer nije mogla vjerovati da je postala milijunašica.

Najveći Eurojackpot ikad osvojen iznosio je 90 milijuna eura (oko 675 milijuna kuna. Osvojio ga je igrač iz Češke.)

Od petka Hrvatska je dobila novog milijunaša.

Sretnik iz Paga pogodio je 5+1 kombinaciju i time postao bogatiji za čak 6,161.559,96 kuna. Sad može u mirovinu, a u Hrvatskoj lutriji čekaju da im se javi. Prema pravilniku igrač može ostati anoniman

Produkcijska kuća Dinaridi film snimala je od 23. ožujka do 1. travnja na otoku Pagu novi kratki film redatelja Mate Ugrina radnog naslova „Branka“. Snimanje je podržao Filmski ured Zadar koji nastavlja  suradnju s producenticom Tenom Gojić (nakon uspješno realiziranog filma Gorana Škofića „ Na plaži“ 2016. godine).

Zadnja klapa još nije pala budući da će ekipa filma snimati na Pagu dva dana u ljetnom periodu.

Film prati dvadesetogodišnjakinju koja se u potrazi za poslom doseljava na otok u zimskom periodu. Okosnica radnje je njena prilagodba na novo okruženje i odnos sa starijom gospođom za koju se brine.

U filmu glume Tea Ljubešić, Nevena Šegota i Kristijan Kovilić, a ekipu filma čine dramaturginja Nataša Antulov, producentica Tena Gojić, direktor fotografije Ivan Marković, izvršna producentica Hana Hribar i majstor zvuka Hrvoje Radnić.

Film je nastao uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra te je predstavljen na marketima filmskih festivala u Clermont-Ferrandu i Bruxellesu.

Mate Ugrin (Pula, 1986.) diplomirao je filmsku režiju 2012. na beogradskoj Akademiji umjetnosti i završio diplomski studij filma na Fakultetu umjetnosti u Hamburgu i majstorski program na Fakultetu umjetnosti u Berlinu. Do sada je režirao nekoliko kratkih igranih filmova, među kojima “Mjesta u blizini” i “U međuvremenu”, film koji je dobio prestižnu nagradu First Steps koju dodjeljuje Njemačka filmska akademija završnim projektima filmskih škola njemačkog govornog područja, odnosno Njemačke, Austrije i Švicarske.

Hrvatska komora socijalnih radnika završila je postupak izvanrednog stručnog nadzora u slučaju na Pagu, kada je otac, 28. veljače 2019. godine, svoje četvero djece bacio s balkona.

Nadzorom je utvrđeno kako dvije od tri nadzirane socijalne radnice, koje su vodile navedenu obitelj, nisu napravile stručni propust, dok jedna socijalna radnica jest. Propust se odnosi na primjene metoda i postupaka socijalnog rada u radu s obiteljima koje su u riziku, utemeljenih na suvremenim spoznajama znanosti i prakse, kao i u primjeni pozitivnih popisa vezano u zaštitu prava i dobrobiti djeteta.

Povjerenstvo za stručni nadzor predložilo je za navedenu socijalnu radnicu pokretanje postupka pri Disciplinskom sudu HKSR-a. Nakon pravomoćnog rješenja kojim se izriče disciplinska mjera, obavijestit ćemo javnost o vrsti izrečene mjere.

Svjesni interesa javnosti za navedeni propust, obavještavamo kako HKSR dosljedno radi sukladno propisima koji uređuju pravila stručnog nadzora, te kako u skladu s njima nije moguće davati daljnje izjave tijekom cjelokupnog postupka do njegovog dovršetka pravomoćnim rješenjem, a u kojem postupku djelatnica ima pravo prigovora kao i pravo na tajnost identiteta. Svako daljnje inzistiranje na identitetu djelatnice predstavlja kršenje njenih prava na obranu i bitno pridonosi daljnjim otežavajućim okolnostima u njenom radu s korisnicima.

HKSR ovime pokazuje kako se ne odriče odgovornosti u događajima u kojima postoje propusti naših članova, kada su oni utvrđeni stručnom procjenom, te ćemo i dalje ustrajno raditi na utvrđivanju svih otežavajućih uvjeta u kojima se mogući propusti događaju i o tome obavještavati javnost.

Zbog toga još jednom apeliramo na sve stručnjake iz sustava socijalne skrbi, kao i ostale s kojima međuresorno surađujemo, kao i građane, njihove inicijative te cjelokupnu javnost, da se suzdrže od paušalnih i neutemeljenih ocjena koje unaprijed pretpostavljaju krivnju socijalnih radnika bez dokaza, jer je HKSR, uz ostale ovlasti, stručno tijelo osnovano u svrhu stručnog nadzora nad radom ovlaštenih socijalnih radnika.

Podrška socijalnim radnicima u ostvarenju njihovih zahtjeva za manjom birokracijom, više vremena u radu s korisnicima, boljim prostornim uvjetima rada, usklađivanjem broja korisnika s europskim standardima i zapošljavanjem stručnih radnika sukladno postojećim propisima, ujedno predstavlja podršku naprednom, boljem, pravovremenom i učinkovitijem sustavu zaštite žrtava bilo kojeg oblika nasilja. Samim time podrška je usmjerena i postizanju uređenijeg i sigurnijeg društva, čemu teže svi zaposlenici sustava socijalne skrbi, stoji u priopćenju Hrvatske komore socijalnih radnika, koje potpisuje predsjednik Antun Ilijaš, donosi N1.

Ministrica socijalne skrbi Nada Murganić u razgovoru s reporterkom N1 Mateom Dominiković komentirala je tragični slučaj s Paga, kao i protokola postupanja institucija u slučajevima nasilja.

 Jedna od tri nadzirane socijalne radnice koje su vodile obitelj na Pagu, a u kojoj je otac nedavno s balkona bacio svoje četvero djece, učinila je stručni propust dok druge dvije nisu, utvrđeno je izvanrednim stručnim nadzorom Hrvatske komore socijalnih radnika.

Ja ću podsjetiti na cijeli taj tragičan događaj, odmah po saznanju da se dogodio zločin prema vlastitoj malodobnoj djeci smo svi bili zgranuti. Osim tog stravičnog slučaja imali smo sažalijevanje i sućut prema malenoj djeci. Otišla sam odmah tamo, uputila dva inspekcijska nadzora. Agažirali smo Komoru socijalnih radnika, a ministarstvo je uputilo i svoj upravni nadzor. Prema upravnom nadzoru su uočene pogreške u organizaciji rada i odgovornost ravnateljice. Imenovana je nova v.d. ravnateljice koja će izvršiti uvid u odgovornost zaposlenih koji su bili vezani za nadzor te obitelji. U rad komore se ne miješam, oni će izvijestiti.

Prema mojim saznanjima, u slučaju Pag, djeca koju je otac bacio s balkona, konkretnije, najstarija djevojčica koja je imala i najozbiljnije ozljede, išla je u školu po posebnom programu. Bila je neuhranjena, a u školi je više puta i urinirala, za što ravnateljica tvrdi da nije znala. Socijalna radnica navodno nije uopće izlazila na teren jer navodno nije imala nalog od nadležnih, tko je u tom slučaju nadležan?

Mojim odnosom i zahtijevanjem odgovornosti prema CZZS Zadar, prema zaposlenima i ravnateljici sam pokazala da Centar ima odgovornost i nadležnost. Isto tako smo slali poruku, ne samo ja, nego sa svih strana, da je u ovakvim obiteljskim teškim situacijama potrebna međuresorna suradnja. Ističemo, da od najranije predškolske dobi, zaposlenici, učitelji, nastavnici u školama, pedijatar je također trebao reagirati. Ja sam inzistirala da pokazujemo kako radimo odgovorno i imamo propuste, to bi bilo dobro i za druge sustave

 Obitelj je primala novčanu pomoć, no kako je moguće da nitko nije primjetio da im je prije svega potrebna psihološka, a ne novčana pomoć koju su, možemo to tako reći, iskorištavali?

Imali su novčane naknade koje su bile usklađene sa zakonom. Ova obitelj je trebala druge oblike, mjere iz obiteljske pravne zaštite koje su zakazale. Mi smo ovim mjerama koje smo učinili, poslali poruku.

Prije izrade nacrta ovog Protokola postupanja institucija u slučajevima nasilja, je li provedena evaluacija četrnaestogodišnje provedbe prethodnih protokola?

Praksa i rad, ne samo našeg sustava, nego i ostalih, je pokazala koliko je bio uspješan i kako se vodio. Do danas se pokazao veliki napredak, pokazala se kao jako važna međuresorna suradnja, adekvatno, učinkovito i brzo postupanje svih resora… Protokol je pokazao doprinos, ali ne dostatan. Trebalo ga je osuvremeniti u skladu s novim zakonskim propisima i međunarodnim propisima.

Na koji način će se (ćete vi) osigurati da se novi protokol dosljedno provodi? Koja su financijska sredstva osigurana za provedbu ovog protokola i iz čega?

Protokol je akcijski plan. Obaveza svih stručnih radnika zaposlenih u institucijama koje se spominju u protokolu je precizirana svim propisima. Svi u sustavu imamo obavezu prijaviti nasilje… Ono što je najvažnije – jedan dobro educiran, odgovoran, stručni rad, profesionalna odgovornost, odgovornost svakog zaposlenog i naša građanska dužnost.

Je li ova funkcija vama breme, razmišljate li da vam je dosta svega?

Što bi trebala reći da ću dati ostavku? Ovo je težak resor, jesam emotivna. U mom stažu u socijalnoj skrbi, možda ću zvučati prepotentno, najviše što sam mogla dati strankama je suosjećanje, iz toga su proizašli dobri zaključci i na kraju pomoć, piše N1.

Međunarodno poznat klub Aquarius na plaži Zrće, već će ovo ljeto ostati samo dio priča i sjećanja mnogih. Naime, nakon što su isti klub preuzeli poduzetnici Josip Klemm i Ivan Bušljeta, za nastavak poslovanja na ovoj izvrsnoj lokaciji, imaju drugačije planove.

Već ovo ljeto, svoja vrata otvara klub – Nomad.

Bit će to mjesto za ozbiljniju publiku, onu dubljeg džepa i znatno veće platežne moći od klinaca i studenata koji su dolazili u Aquarius.

Publika u tridesetim i četrdesetima ciljana je publika novog kluba, pa će i samo uređenje kluba biti dosta drugačije od sadašnjeg.

Vjeruje se kako je ovo prvi potez ka promjeni slike Zrća, kao razuzdanoj lokaciji prvenstveno namijenjenoj za zabavu mladih, no isto tako, sama plaža Zrće i njena ponuda sada će uključivati i nešto novo, čime se ostvaruje prostor za neku novu publiku.
Spomenuta dva poduzetnika, prema nekim informacijama, žele kupiti prava na franšizu najnagrađivanijeg kluba s Ibize – Space, pa bi i ovo ime moglo zasjati na novaljskoj plaži poznatoj diljem svijeta.

Dodajmo ovome kako će se prilikom uređenja kluba Nomad, voditi računa da isti bude luksuzno uređen poput popularnih klubova na grčkom Mykonosu.

“Paška sol” novi je hrvatski proizvod koji je upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla, objavila je u četvrtak Europska komisija.

Zaštita naziva “Paška sol” obuhvaća dva proizvoda – sitnu morsku sol i solni cvijet.

“Paška sol” – sitna morska sol je nemljevena morska sol dobivena iz morske vode Paškog zaljeva kontinuiranim ulijevanjem u sustav bazena za isparavanje, sve do kristalizacije u Solani Pag na otoku Pagu. Oblika je pravilnih malih kristala kubične strukture koji su bijele boje te sadrže minerale i elemente u tragovima. Većina kristala je veličine do jednog milimetra pa tako više od 98 posto svih kristala prolazi kroz sito s veličinom otvora od 1,3 milimetra. Ima koncentrirani slani okus bez gorčine.

“Paška sol” – solni cvijet je proizvod koji nastaje u početnoj fazi proizvodnje sitne morske soli tj. prilikom proizvodnje ugušćene morske vode. Ima blago slatkasti okus. Tekstura je hrskava i vrlo krhka. Boja je bijela do blijedo žuta, što je posljedica prisustva veće količine minerala. Specifičnog je okusa, manje je slana u odnosu na kuhinjsku sol te sadrži više prirodnih minerala (magnezij, kalcij, kalij, jod). Granulacija “Paške soli” – solnog cvijeta je krupnija u odnosu na granulaciju “Paške soli” – sitne morske soli, a kristali su u obliku ljuskica i lako se drobe trljanjem pod prstima.

“Paška sol” proizvodi se u Solani Pag u Paškom zaljevu, a njezine specifične karakteristike proizlaze iz klimatskih uvjeta definiranog zemljopisnog područja te činjenice da je solana Pag smještena na izoliranom terenu udaljenom od teške industrije ili poljoprivredne djelatnosti.

Morska voda Paškog zaljeva iznimno je čista i profiltrirana jer je dno Paškog zaljeva bogato školjkama koje su prirodni pročistači mora, pa tako morska voda ima vrlo niske vrijednosti teških metala, koje su znatno niže od prosječnih vrijednosti za Sredozemno more, odnosno značajno su niže od koncentracija za standard kakvoće vodnog okoliša. Prvi pisani tragovi o proizvodnji “Paške soli” sežu još u IX stoljeće.

Europske oznake izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla jamči potrošaču da kupuje autentičan i kontroliran proizvod, priznate kvalitete i lokalnog podrijetla. Kroz zaštitu se proizvođačima pružaju brojne mogućnosti u promidžbi kao i povećanje proizvodnje i potražnje. O zaštiti “Paške soli” izvijestili su danas i iz Ministarstva poljoprivrede, ističući kako time Hrvatska ima 22 zaštićena proizvoda. “Iako smo najmlađa država članica Europske unije možemo biti izrazito zadovoljni jer Republika Hrvatska ima 22 poljoprivredna i prehrambena proizvoda čiji naziv je zaštićen kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla na razini Europske unije”, navode iz Ministarstva.

U sklopu POW WOW festivala koji će se održati 22. srpnja u Noa Beach klubu, na Zrće stiže košarkaš Shaquille O’Neal.

Legendarni košarkaš, a danas TV komentator, povremeno nastupa kao DJ pod umjetničkim imenom DJ Diesel, a ovo mu je prvi posjet Hrvatskoj.

Kao DJ Diesel nastupa od 2015. godine te je bio na najvećim glazbenim festivalima poput TomorrowWorlda.

Organizatori su obećali ludu zabavu.

Zelena čistka je unatoč kiši i lošem vremenu u Vlašićima uspješno završena!

– Zahvaljujemo svima koji su nam pomogli da očistimo šumu na ulazu u Vlašiće, govore organizatori.

Prikupljeno je preko 5 tona, ukupno 40m3 smeća.

– Zahvaljujemo pokroviteljima Turističkoj zajednici gradu Pagu, Gradu Pagu, Hrvatskim šumama te partnerima Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Pag, Crvenom križu Pag, Lovačkom društvu Kamenjarka Pag, JU Naturi Jaderi, MO Vlašići, Pulićovoj dinastiji, učiteljici i učenicima u područnoj školi u Vlašićima, mještanina, volonterima i članovima udruge Volim Vlašići, dodaju.

U organizaciji Run Croatia, Turističke zajednice grada Paga i udruge Kissa, u subotu, 4. svibnja u Pagu održati će se utrka humanitarnog karaktera RUN & TASTE ISLAND PAG. Posebnost ove utrke je ljepota trase koja vodi uz more i kroz povijesni dio grada Paga. Na okrjepnoj stanici kao i na After Run partiju u prekrasnom ambijentu Kneževog dvora dijelit će se “Paški zalogajčić” s autohtonim okusima otoka Paga.

“Ova prva utrka koja se održava u gradu Pagu nosi i humanitarnu notu u smislu osvješćivanja javnosti o plućnoj hipertenziji. To je vrlo rijetka i teška bolest plućne cirkulacije, koja pogađa ljude neovisno o dobi i spolu, a lijek za potpuno izlječenje do danas nije pronađen. Postoje jedino terapije koje oboljelima olakšavaju život. Ono što želimo u tome naglasiti je činjenica da se bolest teško otkriva, i da ponekad pacijenti obiđu i po nekoliko liječnika i par godina vremena zna proći dok saznaju pravu dijagnozu. Za što uspješnije liječenje vrlo je bitno što ranije krenuti sa terapijama i zato trčimo povodom #worldphday koji pada na dan nakon utrke. Logo na službenim majicama utrke glasi “Get breathless for PH”, jer želimo da trkači koji se natječu u njima ostanu bez daha, onako kako mi ostajemo prilikom obavljanja osnovnih životnih obaveza, pa i u stanju mirovanja. Pridružite nam se na utrci u Pagu, u subotu, 4.5.2019.” poručuju organizatori.

PROGRAM:

Petak, 03.05.2019.

19.00-22.00 sati – Registracija i podizanje startnih paketa u Kneževom dvoru na glavnom trgu u Pagu

Subota,  04.05.2019. (dan utrke)

08.00-09.00 sati – Registracija i podizanje startnih paketa u Kneževom dvoru na glavnom trgu u Pagu

10.00 sati – Start utrka na 2,5 km i 5 km

11.30 sati – After Run & Taste Party i proglašenje pobjednika

Utrka uključuje:

– startni broj, digitalno mjerenje vremena te brza objava rezultata na runcroatia.hr i stotinka.hr

– vođenje evidencije i bodovanja

– okrjepe s autohtonim paškim delicijama za trkače dužinom staze i na završetku utrke u Kneževom dvoru

– medicinsku pomoć

– službenu majicu utrke s humanitarnom porukom “Get breathless for PH”

– startni paket

– pehari po apsolutnim kategorijama + finišerske medalje za sve sudionike

– sudjelovanje u kvizu s vrijednim nagradama

– Pic2Go personalizirana fotografija

– After Run & Taste party u Kneževom dvoru s degustacijom lokalnih delicija

PRIJAVE do 4.5.2019.: stotinka.hr/hrv/dogadjaj/927

Informacije  u vezi utrke: +385 91 443 0007, e-mail: sven.veronek@runcroatia.hr

Pokrovitelj utrke: Turistička zajednica Grada Paga

Sponzori nagrada: AC Šimuni, Paška sirana d.d., Restoran Na Katine, Konoba Bile.

Ministrica Regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac, danas dolazi u Povljanu na otoku Pagu. U sklopu Dana općine Povljana, bit će nazočna svečanom otvaranju novog dječjeg vrtića, vrijednog 2 milijuna i 500 tisuća kuna.

Finaciran je sredstvima Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Općine Povljana i Zadarske županije.

Ovaj vikend otok Pag složno se predstavio u Celju u sklopu tradicionalne manifestacije koja se održava ususret turističkoj sezoni. Celjem su odzvanjali zvuci Paga i širili se mirisi tradicionalne paške kuhinje, sve u sklopu manifestacije „Zvuci i okusi otoka Paga” koja je privukla velik broj posjetitelja.

Zajedničkim nastupom gradova Paga, Novalje te općina Kolan i Povljana i Turističkih zajednica Grada Paga, Novalje i općina Kolana i Povljane predstavljena je bogata kulturna i tradicijska baština te gastronomska ponuda otoka Paga kao jedinstveni, cjeloviti doživljaj, neposredno prije početka nove turističke sezone.

Spoj modernog i autohtonog privukao je brojne posjetitelje koji su zastali poslušati, kušati i u konačnici kupiti paške domaće otočne proizvode izložene na štandovima u središtu Celja.

Nudio se paški sir, plava riba sa žara, pršut, crni rižoto od sipe, makaruni sa skutom, šparoge s jajima, frigane srdelice i lignje a probavalo se maslinovo ulje i domaća vina.

Istovremeno na velikoj pozornici u sklopu kulturno zabavnog programa nastupili su klapa Navalia iz Novalje, Sol iz Paga te KUD Naški iz Novalje a na štandu Turističke zajednice grada Paga prezentirana je paška narodna nošnja.

Na pozornicu se se popeli i gradonačelnici, načelnici gradova i općina otoka Paga i gradonačelnik Celja koji su pozdravljali okupljene te zajedno nastupili u  tzv. klapi Škoj. Predstavnici gradova i općina otoka Paga položili su cvijeće na grob Romana Šumaka, velikog zaljubljenika u otok Pag i inicijatora ove višegodišnje manifestacije.

U organizaciji Turističke zajednice grada Paga i Društva paških čipkarica “Frane Budak” od 20.-23. lipnja 2019. u gradu Pagu održati će se  10. Međunarodni festival čipke.

Ove godine pod sloganom “Čipka, bajka niti…”, a pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, pokroviteljstvom Ministarstva kulture, Zadarske županije i  sponzorstvom Erste banke organizatori su pripremili bogat, zanimljiv i  edukativan program.

U tri dana festivala na nekoliko lokacija u gradu održati će se izložbe čipke, radionice Paške i Idrijske čipke, modna revija “Nosiva tradicija”, nastup KUD-a Družina iz Paga i Gradske glazbe Pag te prikazati Stara paška ulica u organizaciji udruge Paška alka kako se nekada živjelo u gradu Pagu. Za zabavu i klapsku pismu pobrinut će se  klape Ragusa i Kampanel.

Na festivalu će se, u prizemlju Kneževog Dvora na Trgu Petra Krešimira IV, moći pogledati izložbe zemalja sudionica festivala te radovi iz Njemačke, Bugarske, Crne Gore, Mađarske, Češke, Švicarske, Slovenije i Hrvatske.

Program Festivala po danima

Četvrtak,  20.6.2019.

19.00 Stara paška ulica, Udruga Paška alka

21.00 Svečano otvaranje Festivala, Trg Petra Krešimira IV

21.30 Razgledavanje svih festivalskih izložbi

22.00 Domjenak za uzvanike, Atrij Kneževog dvora

Petak, 21.6.2019.

10.00 Radionica paške čipke, Atrij Kneževog dvora

20.30 Modna revija “Nosiva tradicija”, Trg Petra Krešimira IV

21.00 Koncert klape Ragusa

Subota, 22.6.2019.

10.30 Koncert Gradske glazbe Pag

11.00 Radionica Idrijske čipke, Atrij Kneževog dvora

19.30 Nastup KUD-a Družina

20.00 Podjela zahvalnica i zatvaranje festivala

21.00 Koncert klape Kampanel

Optužno vijeće Županijskog suda u Zadru potvrdilo je u utorak optužnicu protiv 54-godišnjeg Josipa Rođaka, koji je 28. veljače ove svoje četvero malodobne djece bacio s drugog kata obiteljske kuće u Pagu.

Na potvrđivanju optužnice optuženik nije osobno sudjelovao nego putem video linka, jer se već neko vrijeme nalazi u zatvorskoj bolnici u Zagrebu. Optužnica će sada biti upućena raspravnom vijeću koje će sazvati raspravu, najvjerojatnije na jesen, kazao je Hrvoje Visković, glasnogovornik Županijskog suda u Zadru.

Rođak je optužen za četiri kaznena djela pokušaja teškoga ubojstva, za što mu prijeti i do 50 godina zatvora.

Zadarsko Županijsko državno odvjetništvo u svibnju je podiglo optužnicu za četiri teška pokušaja ubojstva protiv 54-godišnjeg oca koji je 28. veljače četvero malodobne djece bacio s prvog kata obiteljske kuće u Pagu, s visine oko šest metara.

Glasnogovornik zadarskoga Županijskoga državnog odvjetništva Duško Berović rekao je da je za završetak istrage ključno bilo vještačenje koje je pokazalo da 54-godišnjak nije bio neubrojiv pa se optužnica ne poziva na Zakon o zaštiti osoba s duševnim smetnjama. To znači da će mu se suditi u tzv. redovitom postupku, iako će rasprave biti tajne “jer je riječ o zaštiti interesa djece”.

U Kolanu na otoku Pagu ove subote održana je 1. Fešta od janjetine, u organizaciji Općine Kolan i TZ Kolana.

Poseban gost ove manifestacija bio je poznati gastro-novinar Rene Bakalović.

Manifestacija se održala na Velikoj đigi a okupljene je u zabavnom dijelu programa zabavljala grupa Hot stuff.

Ovu je subotu u kuli Skrivanat u starog gradskoj jezgri Paga održan 8. srednjovjekovni sajam.

Ova kulturna i povijesna manifestacija okupljenima je prikazala srednjovjekovni viteški tabor, sajam srednjovjekovnih zanata i plesova, ali i povijesti Paga kroz razne predstave demonstraciju oružja i opreme te viteških dvoboja.

Posebno je zanimljiv bio turnir u streličarstvu i srednjovjekovnim igrama, ali i streličarstvo za sve posjetitelje željne iskušavanja svoje vještine s lukom i strijelom.

Večeras od 21 sat na Branimirovoj obali u Pagu održat će se Brudetijada.

Na Brudetijadi se kuhari amateri, zajedno natječu u spravljanju najukusnijeg brudeta.

Princip natjecanja i kuhanja je uvijek isti, a ove godine čak 10 ekipa kuha brudete po tajnim recepturama tako da će žiri imat težak zadatak izabrati najbolje.

Društvo prijatelja Hajduka – 2 ekipe
Paška alka – 1 ekipa
Fun klub klape Sol – 1 ekipa
KUD Družina – 1 ekipa
Moto klub Paška bura – 1 ekipa
Stolno teniski klub Pag – 1 ekipa
UHVDR-a grada Paga – 1 ekipa
SRD Orada
Veterani

Sve posjetitelje na Brudetijadi zabavljat će klapa Sol, a manifestacija započinje u 21 sat.

Sponzori nagrada: Paška sirana d.d. i Solana Pag d.d. Organizator: Turistička zajednica grada Paga.

FOTO: Tihana Orlić

Jedna osoba s težim ozljedama i čak devetoro njih s lakšim, epilog su prometne nesreće koja se u subotu rano ujutro dogodila na Pagu.

Tada je s ceste sletio kombi kojim je upravljao 42-godišnjak iz Zadra, koji je izgubio kontrolu nad vozilom na državnoj cesti kod Dinjiške te se zabio u betonski zid.

Uz vozača u kombiju se nalazila grupa od 10 Belgijanaca starih između 22 i 24 godine.

Upravo je najstariji 24-godišnjak zadobio teške tjelesne ozljede dok su ostali prošli, više manje, s ogrebotinama.

Svi su prevezeni u zadarsku Opću bolnicu gdje im je pružena liječnička pomoć.