Nešto nakon 1 sat na Zrću je planuo veliki požar.

Zatvorena je cesta koja vodi prema ovoj poznatoj zabavnoj destinaciji na otoku Pagu.

Kako doznajemo od očevidaca na terenu, požar je planuo između mjesta Caska i kluba Kalypso, koji je nešto nakon 1:30 hitno evakuiran.

Zbog jake bure koja puše na Pagu, gašenje požara otežano je.

Požar gase tri kanadera i brojni vatrogasci, na terenu su pripadnici JVP Zadar, DVD Poljana i vatrogasci ličko-senjske županije.

Kako se sinoć održavao Fresh Island Festival tako je iz kluba Kalypso evakuirano više od 10 tisuća ljudi.

Kako je za Antenu Zadar rekao gradonačelnik Novalje Ante Dabo, požar je u jutarnjim stima stavljen pod kontrolu no još uvijek nije u potpunosti ugašen.

– Više nema otvorene vatre ni plamena no cijelo se požarište mora staviti pod kontrolu. Izgorjelo je oko 5 hektara šume. Nema ozlijeđenih, kazao je Dabo za Antenu Zadar.

U nedjelju je na Branimirovoj obali u Pagu održana Brudetijada na kojoj je sudjelovao rekordan broj ekipa. Svi brudeti bili su odlični tako da je žiri u sastavu: Ivo Herenda Plemić, Brankica Sabalić i Dario Naletilić imao vrlo težak posao. Kako kažu, odlučivale su nijanse pa je prvo mjesto pripalo ekipi Društva prijatelja Hajduka, drugo mjesto ekipi KUD Družina a treće mladoj ekipi Gradske glazbe Pag. Pobjedničke ekipe osvojile su nagrade sponzora, Paške sirane d.d. i Solane Pag d.d. Svi brudeti su brzo razgrabljeni, a mnogobrojni posjetitelji su, osim u bogatim ribljim okusima, uživali i u koncertu klape Sol.

U organizaciji udruge Volim Vlašići, ove nedjelje 21. srpnja, održati će se 4. Sajam otočnih proizvoda „Od Luna do Fortice“. Na ovogodišnjem sajmu predstaviti će se 30 izlagača s cijelog otoka pa će posjetitelji moći uživati u vrhunskim delicijama poput paškog sira, vina, maslinovog ulja, meda, slastica, ribe, školjki te kupiti orginalne suvenire: pašku čipku, prirodnu kozmetiku, eterična ulja, nakit, čajeve, magnete, rukotvorine, sapune, slike i sl. 

Na Sajmu će se demonstrirati i izrada vršica od žukve, stari, skoro već zaboravljeni način pletenja vrša od žuka kojim su se nekada hvatale ribe a danas uglavnom služe kao dekoracija u kućama, i konobama. Posjetitelji će moći vidjeti i tehniku suhog filcanja vune te izradu paške čipke. 

U zabavnim dijelu programa nastupiti će KUD Dalmatica, bend i Baterele dok će Branko i Ivo izvesti popularnu Škojoviziju, predstavu koja na humorističan načun prikazuje aktualne otočne teme i nasmijavaju publiku.

– Već tradicionalno, četvrtu godinu za redom, krajem 7. mjeseca, organiziramo Sajam u Vlašićima koji okuplja velik broj posjetitelja i izlagača. Ove godine ih imamo ukupno 30 sa raznolikom ponudom, a bilo bi ih i više, pogotovo s medom i uljem, da nije bilo lošeg vremena ovo proljeće kad je bura na Pagu uništila gotovo sve. Cilj ovog projekta je predstavljanje kulture i tradicije našeg mjesta i cijelog otoka jer smatramo da su događanja poput Sajma usred turističke sezone izuzetno važna jer prezentiraju i promoviraju način života lokalne zajednice, otočne proizvode i proizvođače, otok kao cjelinu, gastro ponudu te kulturnu i tradicijsku baštinu. Također, želimo istaknuti da na Sajmu ove godine imamo i 8 nositelja oznake Hrvatski otočni proizvod-HOP i da njihov broj na otoku Pagu lagano raste što nas jako veseli. Radi se o proizvodima koji su rezultat duge otočne tradicije i izvrsne kvalitete. Otok Pag ima jako puno brendova te vrhunskih, nagrađivanih proizvoda; od paškog sira, janjetine, skute, maslinovog ulja, meda od kadulje, vina, rakije, soli…do Paške čipke i orginalnih suvenira koje lokalni proizvođači na ovakvim manifestacijama prezentiraju i prodaju domaćim i stranim posjetiteljima, a mi na Pagu itekako imamo što za ponuditi. Novost je ta da smo pripremili i tombolu kako bi razveselili naše posjetitelje i osigurali im zanimljive, korisne i ukusne nagrade. Želimo zahvaliti i našim pokroviteljima sajma: Turističkoj zajednici grada Paga, Turističkoj zajednici grada Novalje, Turističkoj zajednici općine Povljana, Gradu Novalja, Gradu Pag, Općini Povljana, Zadarskoj županiji, Udruzi Klaster-Hrvatski otočni proizvod-HOP i Nacionalnom parku Krka što su prepoznali i podržali našu manifestaciju koja se svake godine održava u srpnju u Vlašićima na otoku Pagu. Zato pozivamo sve da u nedjelju, 21. srpnja dođu u Vlašiće, bit će ića, pića, smiha i dobre zabave. Nima do otoka Paga, poručuju iz udruge Volim Vlašići.

Popis izlagača

1. BIO PLANT d.o.o – Povljana (Nositelj oznake Hrvatski otočni proizvod-HOP)
   Eterično ulje od smilja i lavande, mirisne vrećice, ručno izrađeni suveniri

2. NATURA LUNA GT Grupa – (Nositelj oznake Hrvatski otočni proizvod-HOP)
   Prirodna kozmetika, čaj od lista masline

3. PAŠKA SIRANA d.d. – Pag (Nositelj oznake Hrvatski otočni proizvod-HOP)
   Sirevi

4. OPG DAVORKA TIČIĆ – Povljana
   Vina: Gegić, Pinot bijeli, Cabernet Sauvignon/Merlot, Merlot

5. OBRT SLAVUJA – Pag
   Morska sol sa paškim začinima, začini od kadulje, koromač, primorski vrisak, ružmarin, čajevi i suveniri

6. OPG IVICA BADURINA – Lun
   Maslinovo ulje i liker od masline

7. KANTUN KREATIVNOG NEREDA – Vlašići
   Slike, rukotvorine i unikatne dekoracije

8. UDRUGA SV. VID – Kolan
   Rukotvorine

9. Srednja škola Bartula Kašića – UČENIČKA ZADRUGA “SLANI ŠKOJ” – Pag
   Pandešpanj, magneti, knjižica recepata, nakit od paške čipke

10. HYDRO ATTACK – Pag
    Nakit od metala s motivima paške čipke

11. DOMAĆA RADINOST  BORSHA IDEA – Pag
    Suveniri: sol, sapun sa smiljem, buketići suhog otočnog cvijeća, torbe, pleteni merlići, paška čipka

12. DOMAĆA RADINOST  WOOLLY – Pag
    Slike i nakit od filcane vune

13. OPG VIDAS – Novalja (Nositelj oznake Hrvatski otočni proizvod-HOP)
    Paški sir, maslinovo ulje, janjeće kožice

14. VINA OTOKA PAGA – Pag (Nositelj oznake Hrvatski otočni proizvod-HOP)
    Vina

15. OPG NEDILJKO BARIČEVIĆ – Lun
    Maslinovo ulje, med od kadulje, suveniri od maslinovog drva

16. SIRANA GLIGORA  d.o.o. – Kolan (Nositelj oznake Hrvatski otočni proizvod-HOP)
    Sirevi Gligora

17. UDRUGA VOLIM VLAŠIĆI – Vlašići
    Magneti, razglednice, torbe, majice, marmelade i fritule

18. ADRIATIC SHELL j.d.o.o. – Stara Povljana
    Dimljene dagnje, motar, kiselo grožđe

19. SIRANA MIH – Kolan (Nositelj oznake Hrvatski otočni proizvod-HOP)
    Sirevi

20. OPG TANGAR PČELARSTVO – Mandre
    Med

21. OPG FRANJO ZUBOVIĆ – Kolan
    Paški sir, travarica, prošek

22. UDRUGA PAŠKA ALKA – Pag
    Paška čipka i nakit od paške čipke

23. USLUŽNI OBRT  VILA DIZAJN – Pag
    Aplicirana paška čipka na staklu, slike s autorskim radom paške čipke na platnu

24. OPG EMIL OŠTARIĆ – Kolan
    Travarica, medica, pekmez

25. UO PUNTINA – Miškovići
    Riba, školjke (dagnje)

26. OPG ZDRAVKO RUMORA – Povljana
    Voće i povrće

27. SOLANA PAG d.d. – Pag (Nositelj oznake Hrvatski otočni proizvod-HOP)
    Paška siitna i krupna sol, sol za perilice suđa, cvijet soli

28. MLADENKO OLIĆ – Vlašići
    Vršice od žukve
29. MARIJA ČEMELJIĆ – Kolan
    Domaći kolači

U organizaciji Turističke zajednice grada Paga i Grada Paga, u Pagu će se od 22.-27. srpnja održati 60. jubilarni ljetni karneval. Paški ljetni karneval je jedan od najstariji ljetnih karnevala u Hrvatskoj i svakako jedna od  najatraktivnijih ljetnih zabavnih događanja na otoku Pagu.

Još od davne 1959. godine pa sve do danas održala se tradicija ljetne karnevalske povorke u Pagu. Vrhunac ovogodišnjeg paškog ljetnog karnevala svakako je velika karnevalska povorka koja će se  održati u petak, 26. srpnja u 20.30 sati. Povorka će krenuti ispred hotela Pagus prema paškoj pijaci gdje će u 21 sat biti primopredaja vlasti i dizanje karnevalskog barjaka, a prvo paško kolo će, prema tradiciji, povesti paški gradonačelnik.

Sve prisutne na trgu Petra Krešimira IV zabavljati će Tri tenora, KUD Družina,  atraktivne plesačice Mantock Samba Show, Karnevalska udruga Kobre Kutina, Gradska glazba Pag i D’Beny Band.

Program karnevala

Ponedjeljak, 22.07.2019. 

21:00 – Otvorenje izložbe ”60. lita litnjeg karnevala”, Knežev dvor

Karnevalska udruga Markova kumpanija

21.30 – Karnevalski koncert Gradska glazba Pag

Utorak, 23.7.2019.

21:30 – Sociji – Tanci po starinski

Nagradne igre

Srijeda, 24.07.2019.

21:30 – Pagovizija i Prijatelji iz Metajne s programom: „Metajnarski banak“

Četvrtak, 25.07.2019.

21:00 – Dan od mularije

Dječji zbor ”Vijolice” i Mala škola Gradske glazbe

Petak, 26.7.2019.

20:30 – polazak maškarane povorke od hotela ”Pagus”

21:00 – primopredaja vlasti i dizanje karnevalskog barjaka, Trg Petra Krešimira IV

Tri tenora, KUD ”Družina’, Mantock Samba Brazil Show, KU „Kobre“ Kutina, Gradska glazba Pag, paško kolo, D’Beni Band

Subota, 27.07.2019. Gradski trg

21:00 – Gradska glazba Pag, paško kolo, Gradska glazba Stankovci, karnevalska udruga „Kobre“ Kutina, Ispraćaj i važiganje Marka, Podjela „Baš nas briga“

Zadnje kolo od 60 minuta

Koncert Klape Sol

Pozivamo Vas da nam se i ove godine pridružite na Paškom ljetnom karnevalu, koji će se održati od  22.-27. srpnja 2019. u gradu Pagu.

Organizatori i pokrovitelji: Turistička zajednica grada Paga i Grad Pag

Ova subota na otoku Pagu obiluje događajima.

Otvoreno Međunarodno prvenstvo grada Paga u stolnom tenisu u organizaciji Hrvatsko stolnoteniskog saveza, igra se s početkom u 12 sati u OŠ Juraj Dalmatinac u Pagu.

Na prvenstvu mogu sudjelovati sve kategorije, djeca i odrasli a kotizacija se ne naplaćuje.

Pokrovitelj događanja je Turistička zajednica grada Paga a sponzori: Pekara Pogača Pag, Novak graditeljstvo, Grad Pag, Butterfly Tamasu Tokio, Biromat Zagreb, Lorenco Pag, Hotel Boškinac Novalja, Hotel Tony Pag, Paška sirana d.d. Pag, Buffet Smokvica Pag, Konoba Bile, Solana Pag d.d.

Fešta u Šimunima uz klapu Sol koja će se održati u Šimunima na rivi započinje u 21 sat.

Koncert ženske klape Purežini u Atriju Kneževog dvora u Pagu započinje u 21 sat.

Organizator oba događaja je TZ grada Paga.

Na ovogodišnjem natječaju HEP-a za dodjelu donacija ustanovama, udrugama i drugim organizacijama civilnog društva „Svjetlo na zajedničkom putu“, između 1.165 valjanih prijava Hrvatska elektroprivreda d.d. je za sufinanciranje izabrala projekte i programe 278 udruga, ustanova i organizacija civilnog društva.

Za projekt „Energija radosti na igralištu mladosti“, udruga Volim Vlašići je u jakoj konkurenciji dobila  donaciju u iznosu od 9.000,00 Kn te smo uz pomoć HEP-a i Grada Paga nabavili i postavili koš za košarku na sportskom igralištu u Vlašićima.

Ciljevi projekta:

– poticanje mladih i djece na bavljenje sportskim aktivnostima,

– utjecati na kvalitetu života djece i mladih,

– stvaranje sigurnih uvjeta na igralištu za djecu, mlade i roditelje,

– poboljšana sportska  infrastruktura i ostala ponuda za djecu i mlade iz Vlašića te posjetitelje i turiste,

– zadovoljavanje potreba djece i mladih za sportom, zabavom, igrom i razonodom.

– Ovim putem zahvaljujemo HEP-u i  Gradu Pagu na donaciji te Mjesnom odboru Vlašići, članovima i volonterima udruge koji su nam pomogli postaviti koš u Vlašićima. Ovim projektom upotpunili smo sportske sadržaje u Vlašićima te vjerujemo da ćemo potaknuti djecu i mlade na bavljenje sportskim aktivnostima. Veseli nas da će ga koristiti i učenici naše područne osnovne škole J.Dalmatinac u u sklopu tjelesnog odgoja kao i ostali mještani,  turisti i posjetitelji u Vlašićima. U planu nam je u skoroj budućnosti kompletno opremiti i urediti sportsko igralište te stvoriti sigurne uvjete za igranje; postaviti rasvjetu, mrežu za odbojku, ogradu i tribine te popraviti podlogu, golove i zaštitnu mrežu… Na taj način bi kod djece i mladih u današnje vrijeme interneta ponovno potaknuli “socijalizaciju uz loptu” (košarka, nogomet, odbojka). Nadamo se da ćemo u tome imati potporu Grada Paga i Zadarske županije kao i ostalih sponzora i donatora, istaknula je Ana Žunić, predsjednica udruge Volim Vlašići.

Danas, na blagdan Velike Gospe, udruga Jak kao Jakov postaviti će štand na trgu Petra Krešimira IV u Pagu, u vremenu od 17.00-22 sata. Na štandu će se prikupljati donacije i humanitarna pomoć za oboljelu djecu koja se trenutno nalaze na liječenju, a moći ćete pronaći kalendare, čestitke, slikovnice, majice, kape te razne prigodne suvenire, posebno anđele izrađene na volonterskim radionicama. Također, na štandu će biti i nakit izrađen u tehnici quilling i tehnici lijevanja dvokomponentne smole. Malene djeliće prirode, zaustavljene u lijepim komadićima nakita, izradila je i darovala udruzi volonterka Andrea. 

Organizatori iz udruge Jak kao Jakov ovim putem zahvaljuju gradu Pagu koji im je omogućio postavljanje štanda na glavnom trgu u Pagu.

„Jak kao Jakov“ humanitarna je udruga za pomoć djeci oboljeloj od malignih bolesti, sa osnovnom djelatnošću prikupljanja i pružanja pomoći oboljeloj djeci i njihovim socijalno ugroženim obiteljima. Udruga je osnovana 06. veljače 2011. godine u Karlovcu. Nastala je u spomen na trinaestogodišnjeg dječaka Jakova Rubido koji se je protiv teškog oblika leukemije i epilepsije od kojih je bolovao, borio pjesmom, smijehom i velikom snagom duha i vjere. Upravo ta snaga bila je ispiracija za nastanak udruge. Jakov je iza sebe ostavio pjesmu koju je glazbena grupa Connect obradila pod nazivom „Jak kao Jakov“, te je nastao i istoimeni spot. Udruga je organizirala niz uspješnih humanitarnih akcija kojima je prikupljala pomoć za oboljelu djecu („Tisuću anđela“, „Anđeli za njih“, „Njihovi anđeli “ „Uskrs u srcu“, te koncerte i humanitarne piknike „Njima na dar“, na dan Jakovljevog rođendana 19. svibnja).

Prikupljena pomoć pružena je oko 150-tero oboljele i liječene djece, štićenika udruge iz cijele Hrvatske, kod kojih je uz dijagnozu malignih oboljenja (tumori i leukemije), u obitelji prisutna teška socijalna i financijska situcija. Udruga promiče snagu, optimizam i ljubav spram bližnjih, u želji da senzibilizira djecu i mlade za socio-emocionalno i humanitarno djelovanje. To djelovanje ostvaruje se kroz humanitarni rad u koji su uključeni brojni volonteri koji su sudjelovali u aktivnostima udruge (kreativne radionice, humanitarni štandovi, koncertna događanja, rad sa oboljelom djecom). Kupnjom proizvoda direktno pomažete djeci oboljeloj od malignih bolesti.

Želite li pružiti pomoć i podršku možete im se obratiti i na:

Udruga Jak kao Jakov
Mačeka 1 – 47000 Karlovac, Hrvatska
Web stranica: www.jakkaojakov.hr
E-mail: jak.kao.jakov@gmail.com

Donacijski žiro-račun Udruge otvoren kod Erste banke:
IBAN: HR0324020061100596215
SWIFT: ESBCHR22

Sponzor akcije: Grad Pag

Luksuzna jahta “Flag” u vlasništvu modnog dizajnera Tommyja Hilfigera (68) usidrila se na Pagu, blizu Stare Novalje.

Skupocjena jahta dugačka 62 metra, ima sedam kabina, teretanu i jacuzzi, a broji 17 članova posade.

Prepoznatljiva je po ‘zastavi’ u bojama njegovog modnog carstva, odnosno logotipu njegove modne marke.

Jahta također  ima poseban sustav stabilizacije kako bi boravak na njoj bio što mirniji uslijed nemirnog mora.

Cijela je posada imala majice, kupaće kostime i kape s logom modne marke Tommy Hilfiger, a mahali su ljudima koji su bili na drugom brodu.

– Bili su radosni kad su vidjeli da ljudi s drugog broda nose njihovu majicu, ispričala je čitateljica za 24 sata.

Brod slavnog dizajnera i prošle je godine plijenio pažnju kada je snimljena u Milni na otoku Braču. Također, prije dvije godine  sa suprugom, bivšim modelom i modnom dizajnericom Dee Ocleppo je prošetao Dubrovnikom i razgledao znamenitosti.

– Odlučio sam doći jer svi znaju za Dubrovnik. Noć je tu predivna, mjesec je predivan. Jako mi se sviđa tu. Jedan od najljepših gradova koje sam vidio. Sve sam uspio vidjeti i fantastično je, ali ostajemo tek nekoliko dana, oduševljeno je tada rekao slavni dizajner.

Počeo je 7. Sonus festival! Desetine tisuća ljudi iz cijelog svijeta plesalo je u nedjelju na dnevnom i kasnije večernjem programu Sonusa. Na prvom danu festivala nastupili su Jamie Jones b2b The Martinez Brothers, Luciano, Tale Of Us, Stephan Bodzin, Adriatique, Valentino Kanzyani, Petar Dundov, Marko Nastić i ostali.

Više od 70 svjetskih zvijezda te regionalnih i domaćih imena nastupit će do 23. kolovoza u klubovima Papaya, Aquarius, Kalypso i Noa Beach klubu. U slijedećih nekoliko dana možemo očekivati nastupe Solomuna, Marca Carole, Ricarda Villalobosa, Richie Hawtina, Sven Vätha, Amelie Lens, Black Coffee, I Hate Models, Charlotte de Witte

Sonus festival svojim impozantnim programom, posebnom atmosferom i atraktivnom lokacijom, već nekoliko godina dovodi nekoliko tisuća ljudi svakog kolovoza na hrvatski otok Pag.

Sonus festival, koji je 3 godine zaredom, prema izboru publike osvojio nagradu Ambasador za najbolji hrvatski festival elektroničke glazbe, ali i 3. godinu zaredom svrstan među 10 najboljih svjetskih festivala prema izboru svjetskog medija Resident Advisor, predstavio je najbogatiji i najrazličitiji program do sad.

Ograničen broj festivalskih i dnevnih ulaznice dostupan je u prodaji na ulazu u festival.

Turist iz Poljske, 44-godišnji Pawel P., koji je ljetovao na Pagu objavio je na Facebooku vrlo mučno iskustvo koje je imao s hrvatskom policijom, koju optužuje za policijsko nasilje.

Index je kontaktirao turista iz Poljske da provjeri stoji li iza onoga što je objavljeno na Facebooku. Pawel P. nam je potvrdio da stoji iza svega opisanog te je dodao kako ga je cijelo iskustvo uznemirilo.

Sve je krenulo odlaskom vulkanizeru

Pawel P. je, kako piše, sa svojom djecom na godišnjem odmoru bio na Pagu te je u jednom trenutku otišao kod vulkanizera zbog problema s gumama. Vulkanizer mu je jednu gumu zamijenio gumom neodgovarajućih dimenzija, što je Poljak primijetio, pa ga je vulkanizer prvo uvjeravao da griješi, ali je na kraju priznao da nema pravu gumu i da je treba naručiti. Turist iz Poljske je na to pristao te su se dogovorili da će vulkanizeru za sve to platiti 500 kuna.

No kada je sutra došao po svoj auto – ovaj put s odgovarajućim gumama – vulkanizer je tražio da mu plati 1000 kuna, tvrdeći da se dogovor od 500 kuna odnosio samo na jednu gumu. Poljak je na internetu provjerio koliko inače košta takva usluga u Hrvatskoj i vidio da je 1000 kuna definitivno pretjerana cijena pa je odbio platiti. Vulkanizer mu je odbio dati auto i Poljak je rekao da će nazvati policiju, a vulkanizer je rekao neka zove te je svojoj tajnici, čini se, naredio da i ona zove policiju.

Poljak tvrdi da su ga policajci odveli u zabačenu uličicu

Kada je Pawel P. nazvao policiju, rekli su mu da stvar dođe prijaviti u policijsku postaju na Pagu – turist navodi i točnu adresu postaje – no čim je svojim autom krenuo u tom pravcu zaustavilo ga je policijsko vozilo. Prišla su mu dva naoružana policajca i na engleskom jeziku ga optužili da je pokušao pobjeći ne plativši račun. Počeli su raspravljati pred drugim ljudima pored tržnice na kojoj je bila gužva pa su mu, tvrdi Poljak, policajci naredili da ih slijedi u obližnju zabačenu ulicu, pored vulkanizerske radnje u kojoj je sve započelo.

Pawel P. je inzistirao na tome da odu u policijsku postaju da bi on sve mogao prijaviti, no oni su to odbili. U zabačenoj ulici su se pojavili i vulkanizer i njegova zaposlenica, a mlađi policajac, kojeg Poljak opisuje kao 35-godišnjaka visokog oko 190 centimetara, na engleskom je počeo vikati da je turist “poljski idiot” i da je “pokušao pobjeći”. Derali su se na njega i prijetili mu zatvorom, a onda ga je stariji policajac, opisan kao rastom niski 55-godišnjak, imobilizirao, dok ga je mlađi udario u glavu. Silom su mu oduzeli vozačku dozvolu i nastavili vikati da mora platiti 1000 kuna. Tražili su i njegov pasoš, a poljski turist je rekao da ga nema sa sobom, zbog čega su se policajci nastavili derati na njega.

Smirili se tek kad je spomenuo da ima djecu?

Tek kada je spomenuo da ima djecu, policajci su se smirili te su ga nakon još peripetija na kraju pustili da ode sa svojim starim gumama, koje je vulkanizer u međuvremenu vratio na auto. Vulkanizer mu je također govorio da je “poljski idiot”.

Turist je sve odlučio prijaviti policiji u Zadru, no tvrdi da ni tamo nije dočekan na profesionalan način. Na njemačkom je jeziku razgovarao s jednim policajcem u civilu, koji mu je rekao da pričeka na klupi ispred policijske postaje, dok on ne nazove policiju na Pagu. Kada se vratio, policajac je rekao da je policija na Pagu postupila ispravno jer nije htio platiti 1000 kuna te da neće sastaviti prijavu.

Poljak: Policajci su mi se smijali kad sam inzistirao na podnošenju prijave protiv policajca koji me udario

Pawel P. je upitao je li ispravno što su ga udarili šakom u glavu, na što mu je zadarski policajac odgovorio: “Ako nisi htio platiti, što je drugo mogao učiniti?” Kada je turist nastavio inzistirati na tome da podnese prijavu protiv policajca koji ga je udario, zadarski policajci su mu se počeli smijati. Ogorčen je odustao te im je rekao da znaju sve i neka postupe po dužnosti, iako nema iluzija da su doista podnijeli prijavu. “Bilo je očito da neće podnijeti nikakvu prijavu jer nije bilo nikakve papirologije ili potpisa”, zaključuje poljski turist svoje uznemirujuće iskustvo s hrvatskom policijom.

PU zadarska: “Istražujemo o čemu se radi”

Iz PU zadarske rekli su nam kako trenutno ne mogu komentirati ovaj događaj jer ne raspolažu s dovoljno informacija, ali će istražiti o čemu se točno radi. Njihov odgovor ćemo objaviti čim ga dobijemo.

Nazvali smo i vulkanizersku radionicu u kojoj se dogodio incident, ali nisu odgovarali na naše pozive.

Razgovor s policajcem iz Poljske koji preko ljeta radi na hrvatskom Jadranu

Kada je riječ o pomoći poljske ambasade, rekao je da su ga uputili na jednog od pet poljskih policajaca koji ovog ljeta rade na Jadranu u suradnji s hrvatskim MUP-om te da je s njime dugo razgovarao. Poljski policajac mu je predložio da ponovno pokuša prijaviti što se dogodilo, ali i napomenuo da on ne može s Pawelom P. ići na policiju jer tamo može biti prisutan samo na zahtjev hrvatske policije, ali ne i stranog državljanina iz iste zemlje.

Pawel P. je i dalje na odmoru u Hrvatskoj sa svojom djecom te kaže da nema volje pokušati ponovno sve prijaviti policiji. Dodaje i kako je hrvatska obala prelijepa i da se on i njegova djeca dobro zabavljaju na moru te se nada kako je ovo bilo izolirano loše iskustvo. Ipak, želi da cijela priča bude objavljena u medijima kako bi se skrenula pozornost na nasilno i neprofesionalno ponašanje hrvatske policije.

Patijaneri odavno znaju gdje je dobar provod u Hrvatskoj. Ne kaže se bez razloga da se na Zrću nikad ne spava, a deseci tisuća partijanera u svakome trenutku najbolji su dokaz.

Iako je sezona na zalasku klubovi na Zrću i dalje su krcati.

– Dolazim ovdje jer Hrvatska ima lijep krajolik, dobre su temperature, lijepe plaže, kaže Luka iz Hamburga za Dnevnik.

– Htjela sam se zabaviti sa svojim curama, čula sam da je Zrće najbolje, pa sam ovdje, kazala je Marie iz Njemačke.

S godinama i osobine mladih turista itekako se mijenjaju. ”Današnji gost nije više zainteresiran samo za cuganje i plesanje. Traži nešto više, a to je ono što mi možemo ponuditi ovdje gdje imamo i resort i sportske aktivnosti, četiri nacionalna parka”, kaže Goran Sertić.

Dobrom sezonom zadovoljni su i taksisti. Bungee, jet ski, wakebord, teretana samo je mali dio onog u čemu turisti ovdje mogu uživati. U turističkim agencijama pripreme za iduću sezonu u punom su jeku.

– Aktivan turizam vezan za biciklizam, vezan za pješačenje, vezan za otkrivanje naših prapovijesnih otočnih nalazišta kojih je otok krcat, rekao je Zlatko Škunca, direktor turističke agencije.

Ključne promjene vidljive su i na gastronomskoj karti.

– Ljudi traže kvalitetan obrok – komad dobrog mesa, ribe, tuna stake dobro ide, rekao je kuhar Tomislav Burazer. Ono što je sigurno jest da će turističke brojke i ove godine biti itekako u plusu.

Gosti su spremni potrošiti novac na dobar provod. To je na Zrću prepoznato, pa će se ondje i vidjeti sve veći broj restorana. Takvi stranci ne pitaju za cijenu. Oni žele dobar provod, piće, ali i ukusnu hranu. Zrće je tako postalo destinacija za ljubitelje elektronske glazbe.

U četvrtak, 22.08.2019. godine oko 20 sati u ulici Stjepana Radića u Povljani,  u poslovnici HP – Hrvatska pošta nepoznata muška osoba je uz prijetnju vatrenog oružja počinila kazneno djelo razbojništva, kojom prilikom  je otuđila novac i udaljila se iz poslovnice.

Muškarac je starosti oko 25 godina, srednje tjelesne atletske građe, visine oko 185 cm, u trenutku ulaska u poslovnicu pošte bio je obučen u sivu majicu dugih rukava, tamne kratke hlače, crne tenisice  dok je na  glavi imao  tamnu englesku kapu i sunčane naočale.

– Pozivamo građane da, ako imaju informacije o osobi s fotografije, o tome obavijeste najbližu policijsku postaju ili nam se jave na broj 192. Također, građani korisna saznanja mogu dostaviti i putem elektroničke pošte, na e-mail  zadarska@policija.hr, navode iz PU zadarske.

Na temelju Odluka Grada Paga, Općine Kolan i Općine Povljana o osnivanju Javne vatrogasne postrojbe Pag, a postupajući po zahtjevu Grada Paga u postupku ocjene sukladnosti, Hrvatska vatrogasna zajednica 13. kolovoza ove godine izdala je pozitivno Rješenje sukladno Zakonu o ustanovama. Grad Pag se po izvršenju svih propisanih radnji i ishođenju konačnog Rješenja obvezuje do kraja ove godine registrirati javnu ustanovu koja će u budućnosti zapošljavati 21 osobu s otoka Paga.

– Nakon 3 godine zajedničkih napora Grada Paga, Općine Kolan i Općine Povljana do kraja godine pristupiti će se registraciji ustanove Javne vatrogasne postrojbe Pag pri Trgovačkom sudu, organizirat će se javni natječaj za zapošljavanje, obuku i školovanje zaposlenika. Sve tri jedinice lokalne samouprave participirati će u troškovima Javne vatrogasne postrojbe Pag te organizirati zaštitu od požara i zajednička dežurstva. Očekujemo financiranje od strane Republike Hrvatske u iznosu od 2.800,000,00 kn kao i pomoć kroz donacije u nabavi opremem, kazao je Ante Fabijanić, gradonačelnik Paga.

– Osnivanje Javne vatrogasne postrojbe Pag znači puno jer će se usluga odvijati u roku 5 minuta po pozivu na području Općine Kolan i Općine  Povljana, dok će u roku od jedne minute vatrogasno vozilo izaći na teren na području Grada Paga. Također, kroz narednih par godina zaposliti će se 21 osoba te ćemo ih kroz otvaranje novih radnih mjesta zadržati na otoku. Sjedište Javno vatrogasne postrojbe Pag biti će u Vatrogasnom domu DVD-a Pag. Ovim putem zahvaljujemo Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici, Ministarstvu uprave i Ministarstvu unutarnjih poslova koji su nam pomogli u našoj namjeri da stanovnicima i posjetiteljima Grada Paga, Općine Kolan i Općine Povljana osiguramo kvalitetniju, bržu, bolju organizaciju i zaštitu od požara, istaknuo je Fabijanić.

Javno vatrogasna postrojba sudjeluje u provedbi preventivnih mjera zaštite od požara i eksplozija, gašenju požara i spašavanju ljudi i imovine ugroženih požarom i eksplozijom, pruža tehničku pomoć u nezgodama i opasnim situacijama te obavlja i druge poslove u nesrećama. Postrojba može, uz vatrogasnu djelatnost upisanu u sudski registar, obavljati i druge djelatnosti koje služe obavljanju vatrogasne djelatnosti ili se uobičajeno obavljaju uz tu djelatnost (održavanje vozila, organizacija kulturnih i sportskih priredaba, prijevoz vode i sl.)

Zagađenje Jadrana fekalijama poprimilo je takve razmjere da je nedavno kraj Vodnjana u Istri zabilježeno čak i na snimkama iz svemira.

Naime, stručnjaci se slažu da mrlje koje se vide na satelitskim snimkama Google Mapsa u području nedaleko od kanalizacijskog ispusta kod Vodnjana najvjerojatnije potječu od fekalija.

Govna plutaju prema Nacionalnom parku Brijuni

One se vide na području oko Peroja u Istri, oko 4 km zapadno od Fažane te nešto manje sjeverno od Brijuna. Problem je posebno alarmantan jer se navodno šire prema Nacionalnom parku Brijuni.

Pročelnik Ureda gradonačelnika Vodnjana Filip Macan za Index je objasnio da sustavom odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području Grada Vodnjan-Dignano upravlja javno trgovačko društvo Pragrande d.o.o., uputivši nas na njih.

Također je istaknuo da se taj sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda ne koristi isključivo za potrebe korisnika s područja Grada Vodnjan-Dignano, već i za šire područje koje teritorijalno obuhvaća područje naselja Štinjan grada Pule, Grada Vodnjan-Dignano te Općine Fažana.

Odgovorna tvrtka: Problem potječe iz 1980-ih

Iz uprave Pragrandea objasnili su nam da problem nije ni njihov, nego da dolazi iz zastarjelog sustava iz 1980-ih.

“Postojeći uređaj za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV) Peroj nalazi se sjeverno od naselja Peroj i cca 300 m od mora. Pročišćava otpadne vode aglomeracije Pula sjever koja obuhvaća područje Grada Vodnjana, Općine Fažana i sjevernog dijela Grada Pule (naselje Štinjan).

Uređaj s jednim ispustom izgrađen je i pušten u pogon krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća. Otpadne vode ispuštaju se u more putem podmorskog ispusta dužine L=594 m na dubinu H=-12 m. Postojeći UPOV i ispust izgrađeni su za potrebe vremena kada su projektirani u skladu s ondašnjim standardima. Sukladno Zakonu o vodama, za ispuštanje otpadnih voda potrebna je vodopravna dozvola koja se periodički obnavlja te ju izdaju Hrvatske vode. UPOV Peroj, kao i cijeli sustav Pula sjever, ima važeću vodopravnu dozvolu po kojoj funkcionira do 31. 12. 2023. godine”, tumače u Pragrandeu.

Najavljuju da će sljedeće godine početi izgradnja novog sustava koji trebao biti kvalitetnije rješenje.

“Za EU projekt aglomeracije Pula sjever izrađena je studijska i projektna dokumentacija ‘Poboljšanje sustava vodoopskrbe te odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda’ za apliciranje na EU fondove. Pri nadležnim tijelima u tijeku je postupak pregleda dokumentacije te se u narednom razdoblju očekuje prihvaćanje i zaključenje ugovora o sufinanciranju izgradnje od strane EU fondova. EU projektom, pored proširenja i rekonstrukcije kanalizacijske mreže, predviđena je izgradnja uređaja drugog stupnja pročišćavanja otpadnih voda. UPOV će biti kapaciteta 42.000 ES s podmorskim ispustom duljine 2.000 m, na dubini od 30 m s difuzorom dunjine 200 m”, tvrde u kompaniji.

Na našu zamolbu da reagiraju na komentare nekih profesionalnih ronilaca koji tvrde da bi problem mogao biti u tome što postavljanje jednog metra cijevi na dubinu od 50 metara košta oko 1000 eura, nismo dobili nikakav odgovor.

Zagađenje fekalijama nije iznimka, nego masovna pojava

O zagađenjima Jadrana fekalijama, o zabranama kupanja na nekim plažama, o infekcijama koje su uzrokovane zagađenjem mora i sl. na Indexu smo posljednjih mjeseci često pisali.

Inženjer turizma Alan Šavar, porijeklom iz grada Paga, koji živi u Švicarskoj, administrator FB grupe “Pažani izvan Paga”, dostavio nam je video koji pokazuje kako problem ispusta kanalizacije izgleda u Pagu.

“U sustav kanalizacije grada Paga utučeno je nekoliko milijuna kuna, ali se temeljni problem nije riješio, nego se samo prebacio na drugu lokaciju”, tvrdi Šavar.

“Dakle, Grad Pag nema pročišćavanje otpadnih voda – ni mehaničko, koje podrazumijeva taloženje teških tvari, ni biološko u kojem bakterije razgrađuju fekalije! To bi bilo minimalno pročišćavanje za vrstu otpadnih voda koja nastaje na području grada Paga. Treći stupanj – kemijsko čišćenje – čak nije potreban. Jedino što postoji kao ‘nazovi-pročiščivač’ su automatske rešetke za najgrublji otpad i takozvani pjeskolov – sve ostalo ide ravno u more u paškim vratima!” ističe Šavar.

Svaki dan po nekoliko prijava zagađenja

Jurica Gašpar, urednik portala Morski.hr, koji je prvi objavio snimke zagađenja kod Vodnjana, kaže da njima svaki dan stiže po nekoliko prijava, fotografija i videozapisa o onečišćenjima u Jadranu, što jasno pokazuje koliko je problem raširen.

“Ovo što je snimljeno iz svemira samo je jedan od nebrojenih sličnih slučajeva. Na Korčuli su slična onečišćenja redovna pojava. Na Pagu kanalizacija izlazi u more bez problema”, kaže Gašpar.

“Mi nemamo pravih bioloških pročistača koji bi u more ispuštali čistu vodu. Uglavnom imamo mehaničke pročistače. Imamo infrastrukturu koja ne prati rapidan rast turizma. Mi već godinama imamo, kako ste vi to na Indexu dobro nazvali, favelizaciju obale. Još uvijek imamo ilegalnu, divlju gradnju koja ne regulira pročišćavanje voda. Neki ljudi postavljaju pitanje kako smo nekada mogli imati septičke jame, a da nije bilo ovakvih problema. No to je bilo prihvatljivo kada je po kućama živjelo troje ljudi i kada nismo imali desetke milijuna turista na obalama Jadrana u sezoni i kada su navike potrošnje vode bile sasvim drugačije. Ljudi su nekada imali malo vode, uglavnom kišnicu, nisu imali suđerice i perilice za rublje, nisu se svakodnevno tuširali više puta, kao što turisti danas nerijetko rade itd.”, tumači Gašpar.

Pročistači nisu nedostupni, a uskoro će postati i uvjet

U ovoj priči važno je imati na umu da će Hrvatska uskoro imati goleme štete u važnoj grani svoje privrede, u turizmu, ako ne riješi ovaj problem. Usto bi također mogla imati problema s EU-om ako se ne uskladi s europskim standardima.

Pritom treba istaknuti da problem nije tako nerješiv kako se može činiti na prvi pogled. Naime, pročistači nisu financijski nedostupni, osobito ako netko solidno zarađuje na turizmu.

Cijene pročistača za prosječna kućanstva kreću se negdje između 15.000 i 30.000 kuna. Uobičajene, betonirane, preljevne septičke jame nisu puno jeftinije. Cijena pročistača, naravno, ovisi o tome koliko ljudi živi u nekoj kući – 5, 10 ili 20. Po novim regulativama takvi pročistači morali bi postati standard. Septičke jame u EU više nisu prihvatljivo rješenje. Suvremeni pročistači biološki pročišćavaju otpadne vode kroz tri faze uz pomoć bakterija tako da one u konačnici budu dovoljno čiste da se mogu ispuštati u okolnu biologiju, što je drugi stupanj pročišćavanja. To nije voda koja se može piti, no ona se može ispuštati u more ili u zemlju. Standardi su još stroži kada je riječ o nacionalnim parkovima. Ondje bi se trebali postavljati uređaji s dodatnim, finijim metodama pročišćavanja. Oni koštaju nešto više, no ni oni nisu nedostupni.

Ključna riječ je – (i)legalno

Takvi pročistači mogu se koristiti kroz više mjeseci da bi se, primjerice, na kraju turističke sezone praznili. Oni se smještaju u rupe u zemlji, najčešće u nekoj zelenoj površini. Betonira se samo dno, dok stranice ne treba betonirati. Uređaj se potom zatrpava s tim da na površini tla ostaju otvori s odgovarajućim poklopcima kroz koje se mogu prazniti cisternama slično kao što se prazne nepropusne septičke jame. Uređaj se do nove sezone do pola napuni vodom kako bi se održavala njegova strukturna stabilnost.

U Hrvatskoj se takvi mali biološki pročistači trenutno uglavnom postavljaju u turističkim objektima koji se legalno grade u priobalju i na otocima.

Slične uređaje, separatore za ulja i pročistače, trebat će postaviti i u razne restorane koji danas ne odvajaju i ne pročišćavaju ulja i masti koje koriste u kuhinjama.

Drugim riječima, danas više nije moguće legalno izgraditi hotel, apartmane ili ugostiteljski objekt bez potrebnih uređaja. Naravno, ovdje je ključna riječ legalno! Problem je u tome što je većina naših cimer-fraj-gril smještaja i objekata građena u vrijeme septičkih jama ili se gradi ilegalno, tako da će jedino rješenje biti da se vlasnike natjera da se moderniziraju i prijeđu iz ilegalnog u legalno, civilizirano funkcioniranje.

Ako se po jutru dan poznaje onda se već zarana moglo naslutiti da će Antea Delpin u životu zaploviti u ono što u žargonu običavamo nazivati umjetničke vode.

Svjedoči o tome lijepa ikebana koju je načinila kao četverogodišnja djevojčica a koju njezina nona Vida drži na omanjoj komodi u dnevnom boravku, u prizemlju svoje obiteljske kuće u Miškovićima na otoku Pagu.

Danas, u zreloj dobi, s diplomom magistre primijenjenih umjetnosti riječke Akademije primijenjenih umjetnosti,  mlada djevojka objašnjava ta svoja rana opredjeljenja.

– Od djetinjstva me je zanimala umjetnost i ljepota svega što nas okružuje. Inspirirale su me ljepota prirode, kretanje valova i dubina šume. Volim promatrati ljepotu oceana i flore, skupljati predmete iz prirode i pretvarati ih u umjetnost. Vrlo rano sam počela skupljati razne komade drveta, kamena, stakla i keramike koje sam našla na putu, kazuje Antea.

Činila je to šetajući po riječkim i po paškim plažama, ili bilo gdje drugdje, ne uvijek neposredno uz more, ali uvijek s istančanim osjećajem za potencijalnu ljepotu nečega što mnoge oči ni ne zapažaju.

Kad, primjerice, na plažama traži naplavine, posebno nakon olujnog vremena kada je veća vjerojatnost da će more izbaciti mnogo toga, već ih na licu mjesta selekcionira. Bira one koje se, same po sebi, bez dodatnog bušenja mogu iskoristiti za njezine kreativne intervencije nakon kojih će nastati veći ili manji umjetnički uradci, raznovrsni nakit, primjenjiv u različitim prigodama.

Bilo je sasvim prirodno da se njezin unutarnji talent, kad je za to došlo vrijeme, osnaži, nadogradi i uokviri odgovarajućim školovanjem. Zato je Antea u Rijeci najprije završila Srednju školu za primijenjenu umjetnost a potom i spomenutu Akademiju. Studirala je slikarstvo, predmet mozaik.

Već na prvim ogledima s publikom, još u studentskom statusu, primjerice na izložbi Mozaik 2 – slikarstvo za vječnost, što je tijekom srpnja i kolovoza 2015. bila postavljena u Labinu, Antea je, zajedno s drugim kolegama s Akademije, pokazala s koliko je umješnosti uspjela usvojiti i razviti znanja i sposobnosti rada u tehnici mozaika.

– Nastala su ostvarenja koja nadilaze samu tradicionalnost medija te zalaze u područje primijenjenog kiparstva i slikarstva, keramike ili unutarnjeg uređenja, iskazuju i posebnosti osobnog izraza njihovih autora, napisao je Tomislav Čop, povjesničar umjetnosti, u katalogu spomenute izložbe, dodaje.

– Najviše me zanimaju područja tradicionalnog slikarstva, koje duboko poštujem, i mozaik. Moj bi se stil mogao opisati kao neuro-ekspresionizam. Slikam velikim potezima kista i, iako većina umjetnika ne koristi isključivo crno-bijelu boju, volim naglasiti njihovu prisutnost. Volim slikati s osjećajem; nijanse koje koristim obično odražavaju moje emocionalno stanje i uvijek pokušavam unijeti dio svoje energije u svoja umjetnička djela, kako bi se taj osjećaj mogao prenijeti na gledatelja, objašnjava Antea ovim riječima svoj slikarski rukopis.

Za diplomski rad mozaik je radila na većem komadu drveta. No, potom, odlučila se raditi to isto, ali sada na manjim komadima, na medaljonima koji postaju novi nakit. Tako mozaik kao tradicionalni medij dobiva suvremene forme obilježene osobnim kreativnim pečatom mlade umjetnice.

– Mozaički nakit nastao je iz želje da svoje mozaike učinim pristupačnijima i nosivima. Nakit je originalan i unikatan. Svaki komad nosi drugačiju energiju i gotovo bih mogla reći da me komadi privlače da ih skupim. Volim minimalno obraditi drvenu površinu, tako da prirodni oblik definira gdje će biti kameni uložak. Pukotine i rupe su ono što drvo čini tako posebnim. To je suradnja mene i prirode. Dodavanjem kamenja ili kristala u puknuto drvo rađa se novi život. Komadi su zemljani, moderni i napravljeni sa strašću i dušom, dodaje.

Antea se ogledala i u projektu kombinacije nakita i odjevnih predmeta, u nešto što se može označiti kao odjevni produkt obučen u nakit.

Taj su projekt pod nazivom Dva identiteta, jedan objekt svojedobno realizirali studenti Tekstilno-tehnološkog fakulteta u Zagrebu i Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci. Izložba je bila postavljena u Zagrebu u Galeriji VN tijekom travnja i svibnja 2016. godine. Tim se projektom željelo naglasiti kako dizajn komunicira, ne samo s okolinom, već više kako dizajneri razmjenjuju ideje, identitete, energije. Radilo se o razmjeni dvije različite materije, naizgled nespojive, u jednu cjelinu, kao i o spoju dvaju identiteta.

Miškovići su obiteljsko odredište. Njoj, očigledno, posebno omiljeno. Prvi put su je roditelji iz Rijeke u to malo mjesto u blizini Paškog mosta doveli kod majčinih roditelja, dide Mladenka-Miše Miškovića, podrijetlom otočanina, i none Vide Mišković, Slovenke (uzgred, nekadašnjih poznatih riječkih rukometaša, odnosno rukometašica) kad je imala samo šest mjeseci. Na otoku je i krštena, u paškoj zbornoj crkvi Uznesenja Marijina.

Antea je prigrlila tu obiteljsku otočnu oazu a posebno je zavoljela more na način kako to, valjda, mogu odrediti samo genetske predispozicije njezinih najbližih, prije svih baš none i dida. S njima je imala prilike nebrojeno puta osjetiti čari izlaska čamcem na more, najčešće u ribolov ili lignjolov.

Percepciju mora, možda intimno čak i onako kako je to davno svijetu predočio Josip Pupačić u svojoj pjesmi More, a najvjerojatnije ipak samo na njoj svojstven način, valja pomno tražiti i po mogućnosti uspjeti dešifrirati u njezinim umjetničkim radovima, u onoj sinergiji solju natopljene naplavine, načete i nagrižene tko zna čime sve, i njezinih tek minimalnih intervencija kojom tu istu naplavinu pretvara u posve nov i drugačiji objekt s dušom.

– Ti komadi što ih more izbaci na obalu odišu jedinstvenom energijom. Tom drvu udišem novi život  u obliku minijaturnog mozaika sačinjenog od različitih vrsta mramora, kamena, minerala i kristala. Mozaikom zapravo pojačavam prirodnu ljepotu drva. Svaki komad nastojim popuniti onako kako sâm zahtijeva. Površinu minimalno obrađujem. Poštujem prirodno određenu sudbinu i oblik drva. Tako zadržavam prirodnost. Drvo je zaštićeno s nekoliko slojeva laka. Mozaički nakit savršen je za ljubitelje prirode koji djelić te iste prirode žele uvijek nositi sa sobom, priča nam naša sugovornica.

Od lipnja 2018. Antea radi Pagu, u Paškoj sirani. Njezin dečko Sanio također. Miškovići su sada njihovo prebivalište. On je kućni majstor a ona radi sve što zatreba raditi, od administrativnih poslova do prevođenja s talijanskog jer je završila osnovnu školu na talijanskom jeziku. Večer prije nedavnog susreta  vratila se s jednog takvog poslovnog sastanka predstavnika Paške sirane s partnerima u Milanu.

Premda su doslovce na rubu jednog otoka i na periferiji svijeta, ovo dvoje mladih ljudi guštaju u životu kakvog sada žive, bez obzira na to što im je taj život reduciran na gabarite stalnoga posla i tek skromne slobodne aktivnosti koje čine Antein umjetnički rad i zajedničko trošenje mora i onoga što im ono pruža.

Daleko od velikih gradskih središta koja svojim potencijalima pružaju veće mogućnosti komuniciranja s publikom, Antea obilato koristi ono što joj je na dohvat ruke, prije svega različite društvene mreže na internetu. Možete je naći na ovoj poveznici Madeliefie Art by Antea Delpin.

U ljetnim mjesecima, kad se na otoku život razbokori, povremeno nastupi i na kojemu od otočnih sajmova pa tako ostvari i neposredni susret sa živom publikom.

Tko zna, možda se u nekome od takvih susreta dogodi nešto što će obilježiti njezinu priželjkivanu budućnost: baviti se svojom strukom, nakitom i uređenjem interijera.

Preuzeto s bloga Pag, naš otok, autora Ivana Palčića.

Ministar mora, prometa i infrastrukture, Oleg Butković potpisao je danas u Novalji na otoku Pagu Ugovor za dodjelu bespovratnih sredstava u svrhu rekonstrukcije i dogradnje trajektnog pristaništa Žigljen. Uz ministra Butkovića, Ugovor su potpisali i ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje projekata, Tomislav Petric, te ispred Lučke uprave Novalja, kao nositelja Projekta, ravnatelj Igor Vidas.

Na potpisivanju je sudjelovao i župan Ličko-senjske županije, Darko Milinović i gradonačelnik Grada Novalje, Ante Dabo.

Ukupna vrijednost Projekta iznosi 73,4 milijuna kuna, od čega će Lučka uprava Novalja, kao korisnik dobiti 62,4 milijuna kuna iz Kohezijskog fonda, dok će se ostatak u iznosu od cca 11 milijuna kuna financirati iz Državnog proračuna. Rekonstrukcijom i dogradnjom pristaništa omogućit će se prihvat većih plovila, kao i pristajanje brodova po lošijim vremenskim uvjetima. Osim toga, povećat će se ukupni kapacitet i razina uslužnosti u luci te smanjiti gužve na pristaništu. Ministar Butković je ovom prilikom istaknuo kako i ovaj projekt potvrđuje „renesansu“ na hrvatskoj obali, budući da se nikada do sada nije ulagalo u lučku infrastrukturu na Jadranu kao što se to čini danas.

„Ovakvi projekti ne povezuju samo otoke, oni su u lbiti lice i naličje svakog našeg primorskog i otočnog mjesta, duž cijele hrvatske obale“, dodao je ministar.

Inače, cjelokupni projekt ulaganja u lučku infrastrukturu u Republici Hrvatskoj osmislilo je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture uz podršku Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU. Pritom ukupna financijska alokacija za luke iznosi 709,2 milijuna kuna od čega se čak 85% iznosa odnosi na sredstva iz Kohezijskog fonda, dok je ostatak osiguran u Državnom proračunu.

Istaknimo kako je do danas ugovoreno čak 13 lučkih projekata, dok će se ovaj tjedan potpisati i ugovor za luku Mrtvaška. S projektima se ide i dalje, tako da je do kraja godine u pripremi potpisivanje ugovora u ostalim jadranskim županijama.

Riječ je, podsjetimo, o uistinu velikom investicijskom ciklusu kojeg Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture provodi u cilju povezivanja svih hrvatskih otoka.